… o uređenju unutarnjih prostora


Studio ˝estetikheretik˝

14. 09. 2009. admin

logo

O Dizajnu interijera razgovarali Maja Novosel i Bruno Kontrec (Studio estetikheretik)

Uređenje doma nikad nije lak posao, pogotovo u današnje vrijeme kad posao i obaveze oduzimaju sve više vremena u našem životu. Uskladiti boje, namještaj, materijale, i sve to na kraju ukalupiti u financijsku konstrukciju kojom raspolažemo, nikako nije lak posao. Zato se danas sve više odlučujemo za uređenje interijera uz pomoć i savjete profesionalaca. Profesionalac može pomoći urediti prostorije da izgledaju većima i prostranijima ili, uz pravilno svijetlo, stvoriti atmosferu koja će poboljšati raspoloženje cijeloj obitelji ili pak radnicima u uredu. Uz pravilan savjet i vaš stan može izgledati kao iz stranica nekog časopisa.

brunokontrec

Što je uopće dizajn interijera i koja je njegova funkcija?
Dizajn interijera je interdisciplinarno zanimanje koje obuhvaća mnoge karakteristike (tehničke, estetske, funkcionalne…) koje su u međusobnoj ovisnosti pri čemu se teži optimalnijem i kvalitetnijem iskorištavanju istih. Dizajner interijera mora uvidjeti problem, i pri njegovom rješavanju, na što efikasniji način, izvući maksimum iz tih karakteristika.

Ovo je bilo čisto definicijski odgovor. No, mi bi radije, onako jednostavnije, htjeli čuti od čega uopće kreće dizajn interijera i što dizajner zapravo radi?
Dizajn interijera kreće od uviđanja problema jer to u stvari i jeste baš to, problem kojeg treba riješiti. Kada se problem locira, poziva se stručna osoba, dizajner interijera, i njoj se postavi projektni zadatak. Dakle, to je ono što bi klijenti htjeli . Naravno, nisu sve želje klijenta izvedive, niti su sve želje klijenta kvalitetne i logične. Stoga dizajner interijera ima posao da sve to uklopi u finalno rješenje. Njegova dužnost nije da prati ono što mu klijent veli, već da svojim znanjem i iskustvom pomogne klijentu da dobije što kvalitetniju uslugu. Nakon toga se prelazi u slijedeće faze projektiranja.

Postoje dvije glavne faze: Idejna faza i Izvedbena faza. U Idejnu fazu spadaju preliminarni razgovori, prikupljanje podataka (zahtjevi, želje, afiniteti, mogućnosti…). Tu su i projektni zadatak, snimanje lokacije, dispozidcija opreme, izrada karte inspiracije za javne prostore, izrada karte identiteta, indeks dizajna, odabir materijala, dekora, boja, identitet i, naravno, 3d vizualizacija. U izvedbenu fazu spadaju izrada tlocrta, nacrta i bokocrta, nacrta instalacija (bez projektiranja), nacrti detalja, troškovnik opreme (namještaj, podovi, zidovi, rasvjeta, bravarski radovi, gipskartonske ploče, aparati, sanitarije i sanitarna oprema, keramičke pločice i kamen…). Također, dizajner interijera obilazi sa klijentom eventualne trgovine i savjetuje mu ili mu predlaže oko odabira pojedinih elemenata. Uz to, dizajner interijera pruža i usluge nadzora kvalitete, rokova isporuke ili izrade i montaže pojedinih elemenata na lokaciji.

Zašto je nekome potrebna profesionalna pomoć prilikom uređenja interijera nekog prostora? Je li uistinu toliko teško sam izabrati pločice za kupaonicu ili naslonjač i tepih za dnevnu sobu ili pak postaviti šank i stolove u nekom lokalu?
Profesionalna pomoć je potrebna iu istoga razloga iz kojeg je potrebna pomoć bilo koje druge usluge. Da bi se prikratilo vrijeme i da bi se dobili što bolji i kvalitetniji rezultati. Ljudi imaju krivu percepciju o dizajnu interijera, odnosno o dizajnu općenito, a ta je da je za dizajn potrebno biti bogat. To nije istina. Naravno da pomaže ako su financijske mogućnosti veće, ali to nije uvjet. Vjerujem da plačanje usluga nekom dizajneru ne košta ništa više od troškova koje investitor ima u slučaju da nešto radi sam. Međutim, investitor se, ako pretpostavimo da radi neki svoj posao i da se ne bavi projektiranjem , pa se ne može posvetiti projektu u cjelini. Pa tako, u velikoj većini slučajeva, taj projekt ne završi najsjajnije. Profesionalac zna kako pomiriti želje i afinitete klijenta sa njegovim mogućnostima te pri tome izvući maksimum iz prije navedenih karakteristika.

Uzmimo situaciju da smo se odlučili na usluge Dizajnera interijera. Kada je najbolje vrijeme za kretanje u projekt?
Što prije. U načelu bi se, još kod projektiranja same građevine morala voditi briga o unutarnjem uređenju. To je posao arhitekata koji moraju predvidjeti gdje dolazi koji dio opreme i na taj način definirati prostor prateći standarde za unutarnju arhitekturu, odnosno dizajn interijera. Ukoliko su ta dva posla odvojena, onda je najbolje početi u trenutku kad klijend dobiva u ruke nacrte, odnosno tlocrte, kao i vizualizaciju građevine (ukoliko ona još nije izgrađena) i njene okoline. U tom trenutku dizajner interijera može polako ulaziti u problem i, eventualno, reagirati na sve promjene koje su možebitne. Naravno, to skoro nikad nije slučaj u praksi. Kad se građevina izgradi, tada se može konkretnije pristupiti samoj izvedbi, od izmjere, konkretnijeg dogovora, naknadnih promjena i slično. Ukoliko pak se neki prostor adaptira, isto tako je potrebno početi što prije, odnosno prije svih ostalih radova kako bi se mogla vidjeti problematika starog stanja i to promjeniti i pretvoriti u novo, željeno stanje. Za ovaj posao je potrebno puno kreativnosti. Čak ako se preuređuje i samo jedna soba ili neka druga prostorija, potrebno je biti gotovo umjetnikom da se uskladi boja zidova, tepiha, zavjesa namještaja… Postoji debata koja govori o tome da li je dizajn umjetnost ili nije. Osobno smatram da ga ne bi mogli okarakterizirati čisto kao umjetnost, ali ni čisto kao tehničku praksu. Za mene je dizajn primjenjena umjetnost u kojoj se isprepliću mnoge discipline, od kojih je velik broj tehničke prirode. Međutim, one koje nisu, otvaraju dizajneru mogućnost da se izrazi, da stvori, da njeguje svoj stil i da ga usavrši. Ta umjetnička nit u dizajnu dopušta dizajneru da svoju inspiraciju traži na istom mjestu gdje i umjetnik. Svugdje. U tom segmentu nema pravila.

Za kraj čuvam najvažnije pitanje. Zašto je dizajn uopće važan?
Dizajn nije samo estetski segment, nešto što će lijepo izgledati i koštati hrpu novaca. Dizajn je, općenito, ujedinjenje određenih zahtjeva. Estetskih, tehničkih, funkcionalnih, ekonomskih, proizvodnih. Svaki od njih je isto toliko važan koliko i onaj drugi. Dizajner zna kako ih maksimalno iskoristiti. Stoga je važnost dizajna ta da se uz što manje napore dobije najbolji rezultat. Isto tako, dobar dizajn podsvjesno podiže čovjekovu svjest. Jer dizajn nije subjektivan. Nekome se može ili ne mora sviđati neka stvar, ali ono što je činjenica jest da je dobar dizajn definiran do određene mjere, a sve ono što prelazi tu mjeru, to je šlag na torti.

Što, u stvari, radi Dizajner interijera:

konzultacije sa klijentom kako bi se dobili podaci o potrebama, željama, afinitetima i mogućnostima;

prezentacija prvobitnih ideja i skica klijentu;

izrada detaljnog plana prostora sa dispozicijom opreme, izvoda instalacija, rasvjete i drugo;

izrada kompleta nacrta te troškovnika za svaki element posebno;

predviđanje cijene roba i usluga kako bi se troškovi uskladili sa predviđenim buđetom;

priprema i sakupljanje dokumentacije;

savjetovanje pri kupnji ili dobavi opreme;

vođenje procesa

u kategoriji intervju ima 0 komentara »

ostavi komentar

primijeti: administrator treba odobriti komentar.