… o uređenju unutarnjih prostora


Život u kontejnerima

03. 12. 2009. admin

_cc01_

Sječate li se ´90.-ih i svih onih nesretnika koji su bili otjerani iz svojih domova i smješteni uz željezničke pruge i kolodvore, uz masne mrlje na podu i okruženi raznim industrijskim smradovima i koji su morali živjeti u teretnim ili putničkim vagonima vlakova ili pak teretnim kontejnerima?
Vjerujem da se sječate i da vam te slike nikada neće izaći iz memorije. No, ti dani su, hvala Bogu, iza nas, ali jedan segment iz te priče ostaje. Jedan segment koji će se, desetljeće kasnije, razviti u koncept. Naravno, tome kumuje i situacija (ekonomska, sociološka, stambena, kako hočete..) koja je ˝evoluirala˝ i koja je, de facto, jedan od najzaslužnij razloga zašto se taj koncept i razvio. Radi se o Kontejnerima kao životnom prostoru. Vjerujem da su neki od vas, kada su pročitali ova boldana slova, odmah pomislili baš na situaciju iz početka ovog članka, ali uvjeravam vas da ćete promijeniti mišljenje čitajući do kraja.Kontejneri kao životni prostor je koncept koji je zaživio u Londonu (govorimo o komercijalnoj varijanti, ne o individualnim intervencijama), u vidu projekta pod nazivom Container City koju je osmislila organizacija Urban Space Management, organizacija sa više od 30 godina iskustva u urbanizmu i srodnim granama.
Cilj projekta je bio iskorištenje kontejnera kao alternativnog vida gradnje sa svim olakšicama: ekonomskim, vremenskim, transportnim, montažnim… te je krenuo funkcionirati kao svojevrsni eksperiment nekog novog vida načina stanovanja. Prvi Container City jest montiran u Londonu i dovršen je 2000. nakon samo 4 dana montaže! Arhitekti su bili Nicholas Lacey and Partners, glavni inženjeri iz tvrtke Buro Happold, a izvođači Urban Space Management Ltd. Za prvi projekt koristii su 20 kontejnera od kojih su izveli 15 životnih i radnih jedinica. Nakon toga su uslijedili projekti kao što su: Pinchin Street Studios, Conteiner Learn (2001.), Cove Park, Container City 2 (2002.), Shooters Hill Workshops and Classrooms, Mile End YouthCentre (2003.), Dunraven Sports Hall, Music Studios (2005.), Chelsea Farmers Market (2006.), Morphet School Classrooms, Mansell Street Community Centre (2007.), Cuffley School, Cyril Jackson School (2008.) i mnogi drugi.
Sistem je, u načelu vrlo jednostavan – raznim kombinacijama kontejnera mogu se dobivati razni oblici i konstrukcije koje koriste za život ili rad. Kako i sami vidite po izvedbama prošlih projekata, funkcija prostora je nebitna. Mogu se koristiti kao životni prostor, kao uredski prostor ili pak kao javni prostor kao npr. škola.
Uz činjenicu da je takav način gradnje/življenja, u startu jeftiniji, još je jedna komponenta vrlo važna: komponenta ekologije. Gotovo u cijelom svijetu pokrenute su inicijative da se smanje emisije štetnih plinova i ostalih štetnih tvari pa, a pro po tome,ovakav način gradnje/stanovanja ima mnogostruke prednosti:
– potrebna je minimalna količina betona za podlogu,
– mala zagađenost bukom (brza konstrukcija, dostava i montaža),
– prirodna ventilacija (nema potrebe z klima uređajem),
– fotoelektrične čelije osjetljive na danje svijetlo,
– termalno podobna,
– velika količina prozora (potrebno manje umjetnog svijetla),
– …
Uz te prednosti, moguće je izvesti i još neke:
– sakupljanje kišnice,
– postavljanje zelenih krovova,
– postavljanje vjetrenjača itd.

Nemojte misliti da je u kontejnerima loše živjeti, naprotiv. Imaju oni svoje prednosti:
– mala cijena investicije i mala cijena koštanja,
– brza konstrukcija, dostava i montaža,
– postojanost, čvrstoća, otpornost na sve vremenske uvjete,
– mala cijena održavanja,
– fleksibilan tlocrt i mogućnost kombiniranja kontejnera,
– mogućnost preseljenja jedinice (pa i cijelog kvarta) na drugu lokaciju)…

_cc02_

_cc03_

_cc04_

_cc05_

_cc06_

_cc07_

_cc08_

_cc09_

_cc10_

u kategoriji arhitektura, ostalo ima 1 komentar »

jedan odgovor

  1. Damir piše:

    Vrlo zanimljiva ideja. Kod nas bi se pogotovo mogla primjeniti u primorskim, lučkim gradovima gdje bi se mogli iskoristiti transportni kontejneri koji više nisu u uporabi. Zbog same klime nebi bila velika ulaganja ni u izolaciju i grijanje. Uz pravog arhitekta i dobrog marketinškog stručnjaka, u nekoj bližoj budućnosti, ta bi ideja mogla profunkcionirati i kod nas.

ostavi komentar

primijeti: administrator treba odobriti komentar.