… o uređenju unutarnjih prostora


Loftovi 01 – Povijest loftova

27. 01. 2010. admin

Što je loft? Doslovni prijevod bio bio, u stvari, tavan ili pak neka druga prostorija ispod samog krova neke građevine. Da ne velim, potkrovlje. No u kontekstu u kojem ću dalje razrađivati ovu temu, Loft će se odnositi na stambeni prostor – stan većih gabarita i otvorenog volumena.

POVIJEST LOFTOVA

Krajem 19. i početkom prošlog stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama nastao je bum industrijskih zgrada i postrojenja. To je, naravno bila posljedica globalnog razvoja industrije. Nizale su se tvornice i radničke hale, veoma progresivno, a šlag na tortu (pogotovo metalnoj i vojnoj industriji) dao je i sam

Gavrilo Princip ubivši Franju Ferdinanda u Sarajevu (ironično, baš u gradu iz kojeg pišem ovaj članak). Ratnu i postratnu industrijsku utopiju 20.-ih godina prošlog stoljeća prekida pad Wall streeta 1929. godine. Slijedeće desetljeće je, sa gospodarskog, industrijskog, ekonomskog opčenito stajališta bila najniža točka u povijest SAD-a. A da stvar bude još i gora, priroda se pobrinula da veliki dio središnjeg SAD-a pogodi jedna od najgorih prirodnih katastrofa – Dustbowl (Pješčana oluja) koja je trajala gotovo čitavo desetljeće. 40. ih godina stanje se malo popravilo vezano za II. Svjetski rat, ali nije nikada zaživjelo kao prije. To nas dovodi natrag do glavne linije i glavne teme – Loftovi, međutim smatrao sam da moram napomenuti ove činjenice kako bi vidjeli do kuda seže problematika, pa čak i sam koncept života u loftovima. Naravno, u današnje vrijeme to se promijenilo, ali idemo dio po dio, pokušati ću obuhvatiti sve bitnije činjenice i uklopiti ih, koliko mi to dopuštaju mogućnosti. Prava povijest Loftova počinje 50.-ih godina prošlog stoljeća u New Yorku, točnije u kvartu SoHo, na Manhattanu. Već prije spominjani, stari industrijski objekti sada zjape prazni, uništeni, ruinirani i neiskorišteni. Paralelno sa time, javlja se subkulturni pokret – Hippiji, koji, već u svojim počecima nailazi na ogromnu zainteresiranost mladih amerikanaca, a sukladno time, ali i sukladno svojim stavovima i načinu života i na svoje potrebe. Veliki, otvoreni prostori za mlade umjetnike, slikare, kipare, glazbenike, glumce, performere bili su idealno mjesto gdje su oni mogli obitavati, izražavati se, ali i živjeti. Logično je, dakle da su sami uselili u loftove industrijskih zgrada i, ilegalno tamo živjeli i djelovali. SoHo je, u to vrijeme postao umjetnička meka, a i dan danas se taj kvart povezuje sa umjetnošću i umjetnicima, iako se to, donekle promijenilo. Kako su prvi stanari loftova bili siromašni umjetnici, tako se i sam koncept života u loftovima izgradio prema njihovim mogućnostima. Nisu si mogli priuštiti pregradne zidove, ali nisu to ni htjeli; u ono vrijeme nije bilo toliko potrebe za privatnosti. Otvoreni umovi i otvoreni životi su vladali tim interijerima. Nisu ni puno pažnje posvećivali elementima interijera kao što su zidovi ili podovi. Naprotiv, o tome nisu uopče razmišljali. I baš na taj način, stvorili su identitet koji će kasnije biti usvojen i proučavan, kopiran, pa čak i veličan. Minimalističko uređenje, u stvari bolje reći utilitarističko s obzirom da je večina elemenata bila isključivo produkt potrebe, dakle funkcija kao primarni element stvara pravu sliku prvobitnih loftova. Njihovi glavni elementi interijera su zidovi od kamena ili cigle, betonskih blokova, neobrađene plohe i kao najosnovniji element velike staklene površine koje su propuštale enormno puno svijetla. Logično, loftovi su nicali u svakom gradu u kojem je bila prisutna industrija. New York, Chicago, Detroit, Pittsburg, Cleveland, sve su to gradovi u kojima su loftovi bili i više nego prisutni.

LOFTOVI U EUROPI

Kao što je pravi dom loftova u svijetu New York, u Europi prvi grad koji je popratio taj trend (iako trend nije prikladna riječ budući da ima konotaciju nečeg pomodnog i populističkog) bio je Berlin. Također nakon II. Svjetskog rata, Njemačka je naišla na svoje probleme vezane uz industriju i gospodarstvo i u samom procesu izdizanja iz pepela, desila se identična situacija kao i kod mladih amerikanaca. Iako nekoliko godina poslije, veoma slične (ako ne i identične) priče su se stvarale i u Berlinu.

U Londonu, pak je bila nešto drugačija priča. London, de facto ni nema povijest loftova. Barem ne toliko zanimljivu i autentičnu. Londonska priča o loftovima počinje dosta kasno, tek u 80.-im godinama prošlog stoljeća. I to ne na isti način, već sa komercijalnom pozadinom. Prvi Londonski loftovi izrađeni su isključivo za prodaju i uređeni su u kombinaciji autentičnog loftovskog stila (mogli bismo reči ?industrial? stila i modernih elemenata ondašnjeg vremena). U ostalim gradovima Europe loftovska kultura nije ni postojala, a ukoliko i jest, bila je marginalizirana i o tome je uistino teško naći neke šire podatke.

U slijedećem članku o Loftovima pročitajte nastavak sage. Moderni loftovi, elementi uređenja loftova, psihologija iza života u loftovima itd.

˝estetikheretik˝ – STUDIO ZA UŽIVAOCE PROSTORA

u kategoriji interijeri ima 3 komentara »

3 odgovora

  1. PEARLJAM piše:

    odlično!!!! uvijek u filmovima kad vidim ovakve stanove se oduševim….. super članak :)))

  2. tool piše:

    оно што сам тражио, хвала

  3. Interijer dizajn tvrtke One & Co. | Dizajn Interijera e-zine o uređenju unutarnjih prostora piše:

    […] sa zidovima od cigle i koje je nekad koristilo kao skladište (evo jedan dobar i klasičan primjer lofta). Tri direktora ove tvrtke, odlučila su preuzeti taj prostor i u njemu stvoriti novi dom tvrtke sa […]

ostavi komentar

primijeti: administrator treba odobriti komentar.